Oni koji unose premalo proteina najčešće pretjeruju s ugljikohidratima, a oni su ključni za osjećaj sitosti i dokazano najbolji način osiguravanja da se kile ne vrate.



Udio proteina u zapadnjačkoj prehrani u posljednjih 60 godina drastično je pao, što je jedno od objašnjenja za epidemiju pretilosti u zapadnim zemljama, tvrde znanstvenici sa australskog Sveučilišta Sydney. Objašnjavaju da ljudi koji unose premalo proteina najčešće pretjeruju s ugljikohidratima, neprijateljima vitke linije, piše Daily Mail.
Razlog za to je što ljudsko tijelo daje prednost proteinima pred ugljikohidratima i masnoćama, a nakon unosa proteina čovjek duže osjeća sitost. Tako svima koji žele smršaviti znanstvenici predlažu da umjesto brojanja kalorija posegnu za proteinima.
- Zbog toga su dijete poput Atkinsove, koja se temelji na bjelančevinama, vrlo uspješne, no da bi takva prehrana bila zdrava za tijelo ne treba se oslanjati samo na proteine iz mesa, već i na one iz jaja, sireva i povrća - rekao je voditelj studije, profesor David Raubenheimer.
Dodaje da bi oko 20 posto dnevnog unosa kalorija svakako trebalo dolaziti iz proteina, što omogućava i održavanje vitkosti nakon dijete. Osim što su odličan izvor energije, proteini su nužni i za zdrav rast te obnovu tjelesnih tkiva, kao što su mišići, srce, unutarnji organi i koža.


Dobri izvori proteina:

Piletina i puretina
Riba
Niskomasni sirevi poput zrnatog ili mozzarelle
Krta svinjetina
Krta junetina i teletina
Tofu
Grah
Jaja
Jogurt, mlijeko i sojino mlijeko
Orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice