Kako godine odmiču naš metabolizam postaje sporiji, a tijelo je sklonije debljanju.

Međutim, usporavanje metabolizma u srednjim godinama nije glavni razlog bržeg dobijanja na težini.Odgovor se krije u neaktivnosti. Što smo stariji, sve smo manje aktivni.

Naime, bazalni metabolizam je stopa po kojoj organizam sagorijeva kalorije kada sjedimo ili ležimo i on je određen kombinacijom visine, pola i gena koje nasljeđujemo od roditelja i kao takav ne može da se mnogo promijeni, piše Ona.

Ono što ljudi često nazivaju metabolizmom su zapravo tri različite faze sagorijevanja kalorija u koje ulazi naše tijelo u zavisnosti od toga šta radimo.

Kada jedemo sagorijevamo mali broj kalorija (jedva 10 posto od ukupno sagorjelih u toku dana) i to je zapravo prva faza.

Najvažniji zadatak koji će pomoći u sagorijevanju kalorija je – sama aktivnost, koja predstavlja drugu fazu.

Bilo da se radi o penjanju uz stepenice, ustajanju sa stolice da bismo uzeli kafu ili času joge, bitno je da se na taj način troši energija.

Mnogi misle da u ovu kategoriju spadaju i trening snage i dizanje tegova, ali to neće u znatnoj mjeri uticati na metabolizam, s obzirom na to mišići utiču na stopu bazalniog metabolizma samo od 20 do 25 odsto.

Osim što smo sa godinama sve manje aktivni, sve manje vodimo računa o ishrani i količini hrane koju unosimo.

Što smo stariji, osjećaj sitosti i kontrola apetita su slabiji, tako da će manje porcije obroka biti efektivnije od punog tanjira.

Dakle,što više bilo koje aktivnosti i manje porcije hrane će spriječiti brzu gojaznost koja dolazi sa godinama.