Vještine učenja nešto su što bi svatko od nas trebao učiti od malih nogu te su također nešto što je zaista i moguće naučiti i uvježbati. Kognitivna znanost dosad nam je pružila pregršt podataka o tome kako i na koji način ljudi uče i vježbaju, a oni su i više nego korisni ukoliko želimo poboljšati vlastite vještine.

Mnoge studije koje su stručnjaci dosad proveli, a vezane su uz vještine učenja, otkrivaju ponešto o pogreškama koje često činimo te otkrivaju na prvi pogled očite i jednostavne, ali i učinkovite trikove kako da te iste pogreške, koje su sastavni dio svakog učenja, ubuduće izbjegnemo.

Business Insider stoga prenosi devet iznenađujuće očiglednih činjenica i trikova koje bismo trebali pročitati i usvojiti, kako bi nam daljne učenje i vježbanje bilo jednostavnije i učinkovitije, a koje često ne prakticiramo.

Određene ćete vještine naučiti brže ako si date vremena i učite ih korak po korak.

Postepeno učenje je i najučinkovitije

Ako primjerice želite naučiti kako svirati gitaru, ne biste trebali pretjerivati i očekivati da ćete odmah moći odsvirati sve dijelove odjednom. U početku je najbolje biti realističan te si dati zadatak učenja nekoliko najjednostavnijih i osnovnih akorda.

A zatim treba naučiti kako te akorde spojiti u smislenu cjelinu. S vremenom i učestalim vježbanjem te ćete male korake moći spojiti u jedan veći, a učenje će teći prirodno i postepeno. I ovo se ne odnosi samo na učenje praktičnih vještina, već i na učenje činjenica, napominju stručnjaci.

Vlastite pogreške je potrebno prihvatiti, a zatim iz njih učiti.

Pogreške su sastavni dio učenja (i života)

Nitko nije savršen, pa isto tako nitko ne uspijeva uvijek sve napraviti pravilno. Poanta učenja ustvari je u tome da pokušavamo, griješimo, a zatim u vlastitim greškama tražimo razloge neuspjeha.

Studija iz 2014. pokazala je da u našem mozgu zaista postoji dio gdje pohranjujemo dotad učinjene greške, a kasnije ih se možemo prisjetiti, što nam pomaže da ih više ne ponavljamo. Stručnjaci tvrde kako stoga djecu ne bi trebalo kažnjavati zbog grešaka, već bi o njima trebalo razgovarati i raspravljati.

Pozitivna energija bitna je stavka učenja

Nikada se ne bismo trebali okružiti negativnom energijom, pogotovo kada pokušavamo nešto naučiti. Također, roditelji svojoj djeci ne bi smjeli stvarati pritisak i obeshrabrivati ih ako ne uspiju, jer to djeci stvara anksioznost i stres, što je loše za proces učenja.

“Anksioznost vas sprječava da dođete do konkretnih metoda koje bi vam mogle pomoći u pronalasku pravih rješenja”, objašnjava Alison Wood Brooks s Harvarda.

Psiholozi nam također već dugi niz godina sugeriraju da možemo uspjeti u gotovo svemu što si postavimo kao cilj, ukoliko tome pristupimo otvorenog uma i pozitivnog stava. Dobar način je i taj da roditelji svojoj djeci daju slobodu da uče sami i kroz istraživanje. To će ih zabaviti i učiniti odlučnijima te će ih ojačati za buduće kompliciranije situacije.

Činjenica je da je lakše učiti o zabavnim temama nego učiti puko nabrajanje podataka

Djecu od malih nogu više privlače pomalo neobične činjenice, zbog čega im je iste i lakše naučiti. No, kroz iskustvo školovanja većina ih mora učiti tek isprazne podatke i činjenice, a to im nije zanimljivo, pa to samim time i teže uče.

Roditelji bi svojoj djeci stoga što ranije trebali usaditi volju za asocijativnim učenjem te im pomoći da kroz trikove i neobične situacije uče o njima dosadnim činjenicama.

Bivši američki prvak u igrama memorije, Joshua Foer, uspio je primjerice zapamtiti što se nalazi na svakoj pojedinoj karti u cijelom špilu karata, tako što je svaku od njih povezao s nekom neobičnom slikom i događajem.

Brzina čitanja je također važna

Ova je činjenica prilično jednostavna – ukoliko čitate brže, brže ćete i učiti. Iako učenje brzog čitanja s razumijevanjem nije najjednostavnija stvar na svijetu, to je ipak moguće, a ukoliko svoj mozak istreniramo da brže procesuira riječi, moći ćemo brže zapamtiti ono o čemu čitamo i učimo.

Ako uvježbamo brže spajati riječi i rečenice čitati kao cjeline, to će nas znatno ubrzati, jer kad svaku riječ čitamo i procesuiramo zasebno, to usporava proces učenja.

Vježba je ključ uspješnog učenja

Snažna radna etika može imati veliki utjecaj na naš mozak, tvrde stručnjaci. Studija koja je 2004. godine objavljena u znanstvenom magazinu Nature pokazala je da je mozak sudionika u eksperimentu proizvodio više sive tvari kada su – žonglirali. Kada su prestali žonglirati, proizvodnja je stala.

No, stvar nije bila u žongliranju kao takvom, već u ponavljanju iste radnje. Neurolozi ovaj proces nazivaju “pruning”, a radi se o tome da se određeni obrasci urezuju u naš mozak kada iznova ponavljamo određene radnje, što nas nakon nekog vremena dovodi do toga da nam ta radnja postaje prirodna i laka za izvođenje.

Ukoliko vještinu ne uvježbavamo, vrlo vjerojatno ćemo je zaboraviti.

Roditelji bi svoju djecu trebali poticati da uče o stvarima koje ne razumiju kroz ono što im ide od ruke. Asocijativno učenje može pomoći učenicima koji primjerice imaju problema s matematikom, ali su dobri u igranju nogometa. Apstraktne matematičke koncepte klincima bi trebalo objasniti kroz igru na terenu, što će im pomoći da ih lakše nauče i shvate.

Postoje dokazi da nam predugo zadržavanje i promišljanje o nečemu čega se ne možemo sjetiti može znatno otežati učenje te ga učiniti još kompliciranijim.
U studiji provedenoj 2008. godine znanstvenici su otkrili da vas oni trenuci kada osjećate da vam je nešto “na vrh jezika” mogu dovesti u stanje “potpunih pogrešaka”, odnosno otežati prisjećanje onoga čega se ustvari želimo sjetiti. Stoga, ako tijekom učenja zapnete i nečega se jednostavno ne možete sjetiti, iako vam zvuči poznato, dajte Googleu da vam pomogne. Ili podatak potražite u knjizi.

Kada nekome pomažete s učenjem, ustvari pomažete i sebi.

Kada drugim ljudima pomažete i vlastitim riječima im objašnjavate komplicirane činjenice, i sami ćete unaprijediti znanje vezano uz temu koju obrađujete. Taj efekt znanstvenici nazivaju “the protégé effect”, a učiteljima i profesorima predlažu da ga primjene pri učenju djece i studenata te da im svaki dio objasne zasebno, na jednostavan način, vlastitim riječima i kroz primjere, jer je proces učenja tako olakšan i zabavniji.