Nemar ponekad ne mora nužno rezultirati negativnim posljedicama. To najbolje dokazuju izumi koji su nastali upravo iz puke slučajnosti ili nemara, a njihova pojava promijenila je svijet i uvelike pomogla čovječanstvu da živi lakšim, zabavnijim i dužim životom. Reader's Digest je izdvojio najbolje primjere.

Penicilin (Alexander Fleming, 1928.)

Usred eksperimentiranja s bakterijama 1928. godine, Alexander Fleming otišao je na odmor. Kad se vratio s godišnjeg 15. rujna, našao je kolonije bakterija stafilokoka rasprostranjene po cijeloj ploči osim u neposrednoj blizini gljivica, točnije, plijesni roda Penicillium. Penicilin je tako postao prvi antibiotik, a Fleming je za slučajni izum 1945. godine dobio Nobelovu nagradu.

Brandy (nizozemski zapovjednik broda, 16. stoljeće)

Kako su se u Nizozemsku početkom 16. stoljeća izvozili sol i vino, ispostavilo se da je vino lako pokvarljiva roba te da je radi velikih bačvi nepraktično za transport. Nizozemski zapovjednik broda došao je na ideju da destilira vino, nakon čega je shvatio da je dobio novo piće, koje je još bolje ako neko vrijeme odstoji u bačvama od hrasta. Nizozemci i Danci su ga nazvali brendwijn (dimljeno vino), a potom je nastao izraz brandy.

Dušikov oksid (Horace Wells, 1844.)

Joseph Priestly je 1776. otkrio je dušikov oksid, poznatiji kao "plin smijavac". U počecima se koristio na društvenim okupljanjima i u zabavnim parkovima za zabavu i nasmijavanje ljudi, a onda je američki zubar Horace Wells na jednom od takvih događaja primijetio da je glumac pod utjecajem dušikovog oksida pao usred nastupa. Ipak, nastavio je glumiti kao da se ništa nije dogodilo.

Tako je Prisestly otkrio da ljudi, dok su pod utjecajem dušikovog oksida, ne osjećaju bol pa ga je od 1844. godine počeo koristiti za anesteziju pri popravku zubi.

Viagra (znanstvenici iz Pfizera, 1992.)

Viagra je u originalu razvijena kao lijek za visoki krvni tlak i anginu, no nije se pokazala uspješnom za to. Usprkos tome, muški ispitanici nisu je htjeli prestati koristiti, a liječnicima su prijavili vrlo neobične nuspojave. Tako je tijekom kliničkih ispitivanja ustanovljeno da joj je glavni učinak bolja erekcija koja se postiže boljim dotokom krvi do muškog spolovila.

Botoks (Alastair i Jean Caruthers, 1987.)

Par je koristio male doze smrtonosnog toksina za liječenje grčeva kapaka i drugih očnih mišića kada je primijetio zanimljiv popratni učinak - bore su magično nestale.

Žvakaća guma (Thomas Adams, 1870.)

Iako je John B. Curtis poznat kao suvremeni izumitelj žvakaće gume, Thomas Adams je shvatio da žvakaće gume napravljene od prirodnog lateksa traju duže i boljeg su okusa. Adams je poboljšao Curtisov izum te je 1871. godine patentirao stroj za proizvodnju žvakaćih guma. Do 1888. godine Adamsova žvakaća guma, pod nazivom Tutti Frutti, postala je prva žvakaća guma koja se prodavala u automatima.

Mikrovalna pećnica (Percy Spencer, 1946.)

Kada se našao ispred radara s mikrovalovima, inženjer Percy Spencer primijetio je kako se čokoladica koju je imao u džepu otopila. Kako je radio na razvoju oružja nove generacije, Spencer je potpuno slučajno došao do otkrića mikrovalne pećnice koju danas skoro svi imaju kod kuće.

Sintetička boja (William Perkin, 1856.)



Perkin je namjeravao izumiti lijek za jednu od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu, malariju. Dok je pokušavao replicirati lijek protiv malarije u svom laboratoriju, nehotice je dobio razne nijanse boje. Odmah je zaboravio na malariju i pokrenuo industriju sintetičke boje.